Angina, poznata i kao angina pektoris, je prolazni oblik nelagodnosti u grudima koji se javlja tokom fizičke aktivnosti ili emocionalnog stresa. Do angine dolazi kada srce ne dobija dovoljno kisika zbog ograničenog protoka krvi kroz koronarne arterije. To može biti posljedica suženja arterija uzrokovanog aterosklerozom ili kao rezultat spazma koronarnih arterija.
Simptomi angine su obično pritisak, zatezanje ili težina u grudima, ali se može osjetiti i od vilice ili zuba do lopatica ili niz ruke do zglobova i prstiju.
Simptomi se obično javljaju ili pogoršavaju prilikom povećanih nivoa fizičke aktivnosti, kao što je hodanje uzbrdo ili uz jak vjetar, ili po hladnom vremenu, a poboljšavaju se uz odmor u roku od nekoliko minuta.
Postoje različite vrste angine. Dvije najčešće vrste su stabilna i nestabilna angina. Najčešća vrsta je stabilna angina i javlja se tokom fizičke aktivnosti. Nestaje nakon odmora ili uzimanja lijekova protiv angine i obično traje kraće od pet minuta.
Nestabilna angina je ozbiljnija i zahtijeva hitnu medicinsku pažnju. Nestabilna angina se karakteriše nepredvidivošću i može se pojaviti čak i tokom odmora ili uz manje aktivnosti. Nestabilna angina je intenzivnija, često traje duže od 5 minuta i ne prolazi nakon odmora ili uzimanja lijekova protiv angine. Bez odgovarajućeg protoka krvi, srce ne dobija dovoljno kisika, što dovodi do srčanog udara. Nestabilna angina predstavlja značajan rizik i zahtijeva hitnu medicinsku intervenciju.

Liječenje angine uključuje rješavanje osnovnog srčanog stanja kako bi se poboljšao protok krvi i smanjile komplikacije. To može uključivati lijekove za razrjeđivanje krvi u cilju sprečavanja zgrušavanja, lijekove za pritisak i holesterol, određene lijekove za anginu, promjene načina života, perkutane postupke i hirurgiju.